Danas je rođendan Adama Smita

piše: Eamonn Buttler

Bar tako mislimo. Znamo kada je njegovo rođenje upisano u lokalnoj crkvi 1723. i pretpostavka je da je rođen par dana ranije. Nakon toga treba dodati nekoliko dana zbog promjene kalendara 1750. I tako dođemo do 16 juna.

Nakon uglavnom tihog detinjstva u Kirkaldiju, na istočnoj obali Škotske (iako je kratkrotrajno bio kidnapovan od strane skitnica) Smit se upisao na Univerzitet u Glazogovu, a zatim je otišao na Bailliol College, Oxford – gde je ustanovio da su profesori “digli ruke čak i od privida obrazovanja” jer su bili plaćeni bez obzira na uspeh njihovog rada.

Nakon povratka u Škotsku, pridružio se Univerzitetu u Glazgovu, gde je napisao knjigu o etici, Teorija moralnih osjećaja koja mu je donjela slavu. Mislioci Prosvjetljenja tražili su čvršću osnovu za etiku od dogmi sveštenika i komandi kraljeva. Neki su tražili “racionalnu” alternativu. Smith, međutim, prepoznaje moral kao karakteristiku ljudske socijalne psihologije. Mi imamo prirodnu simpatiju prema drugima. Njihovo zadovoljstvo ili bol utiču na nas i volimo da se ponašamo na način koji zadovoljava druge. Knjiga počinje:

Koliko god se može pretpostaviti sebičnost čovjeka, očigledno postoje neki principi u njegovoj prirodi, zbog kojih ga interesuje sudbina drugih i čini njihovu sreću njenu neophodnom, iako on sam ne izvodi ništa iz nje osim zadovoljstva da je vidi.

Ovo prirodno saosjećanje nas sve povezuje i koristi celoj ljudskoj vrsti.

Uspeh knjige podstakao je poočima Vojvode od Buccleucha da zaposli Smita kao tutora mladom vojvodi i dodeli mu doživotnu penziju. Tokom zajedničkog obilaska Evrope, Smit je pokupio brojke činjenice o različitim sistemima trgovine i regulacije. Počeo je pisati Bogatstvo naroda, tkajući od postojećih i originalnih ideja, novi sistematski i moderan pristup ekonomiji.

Knjiga je razgolitila merkantilizam, preovlađujući sistem kojim su države pokušavale da povećaju svoja novčana sredstva prodajom drugima što je više moguće ali kupujući što je manje moguće. Stoga su subvencionsale izvoz i povećavale otpor uvozu.

Smith je međutim pokazao, da obe strane imaju korist od trgovine a ne samo prodavac. Prodavci dobijaju gotovinu ali kupci dobijaju dobra koju vrednuju više od cijene. Ono što državu čini bogatom nisu zlatne rezerve već energična trgovina. Bogatstvo dolazi oslobađanjem trgovine, a ne ograničavanjem.

Ogromna povećanja produktivnosti omogućena podjelom rada još više su povećala to bogatstvo. Specijalizovani proizvođači mogu biti hiljadu puta produktivniji od amatera. Oni mogu da proizvedu višak koji mogu prodati, dobijajući tako sredstva za investiranje u opremu – povećavajući produktivnost još više. Ovo rade za svoju korist ali od njihovog djelovanja korist imaju svi:

Svaki pojedinac… niti namjerava da promoviše javni interes, niti zna koliko ga promoviše… on želi sopstvenu sigurnost; usmjeravajući industriju na onaj način koji će njemu proizvesti najveću vrednost, on namjerava samo sopstvenu korist, i on je u ovome, kao i u mnogim dugim slučajevima rukovođen nevidljiom rukom da promoviše rezultat koji nije bio deo njegove namjere.

Drugi neplanirano benefit trgovine je da ona automatski usmjerava resurse tamo gdje su potrebni. Gdje su stvari retke kupci će ih plaćati više pa će dobavljači proizvoditi više. Kada postoji izobilje cjene padaju i proizvođači će svoje napore usmjeriti na profitabilnije proizvode. Dakle bez regulacije i planiranja:

Očigledan i jednostavan sistem prirodne slobode uspostavlja se sam od sebe. Svaki čovjek… je ostavljen potpuno slobodan da sledi svoj interes na svoj način… Suveren je oslobođen dužnosti (za koju) nijedna ljudksa mudrost ili znanje nikada neće biti dovoljne; dužnosti nadziranja privatne industrije i njenog usmjeravanja ka najpogodnijim interesima društva.

Liberalni sistem najviše koristi donosi siromašnim. Smit se borio protiv trgovaca koji koriste politički uticaj da dobiju monopole, poreske povlastice, kontrolu i druge privilegije koje narušavaju tržište u njihovu korist – ono što danas nazivamo kroni kapitalizmom. Zaključio je da vlada mora biti ograničeni na svoje osnovne funkcije pružanja odbrane, pravde i infrastrukture koja je neophodna za uspeh trgovine. Ostavite ljude slobodnim, okončajte kronizam i rezultati će vas zadiviti.

Smithove ideje su bile veoma uticajne. Velika era slobodne trgovine koju su pokrenule i ogroman rast bogatstva koje je stvoreno – posebno za siromašne – je zaista zadivilo svet.

Srećan rođendan, Adame Smite!