Nova politička podjela [prevod]

Nova politička podela

Konvencijama političkih stranaka u Sjedinjenim Američkim Državama nemoguće je pronaći paralelu. Aktivisti  levice i desnice okupljaju se kako bi izabrali svoje kandidate i proslavili konzervativizam (republikanci) i progresivizam (Demokrate). Ali ova godina je bila drugačija i to ne samo zato što je Hilari Klinton postala prva žena kandidat glavne stranke. Konvencije su istakle novu liniju političke podjele: ne podelu između levice i desnice već podjelu između otvorenog i zatvorenog društva. Donald Tramp ,kandidat Republikanaca sažeo je jednu stranu ove podjele uobičajenom konciznošću: „Amerikanizam, a ne globalizam biće naš kredo“. Njegove tirade protiv slobodne trgovine ponavljane su i od Sandersovog krila Demokratske stranke.

Amerika nije usamljena, širom Evrope političari koji imaju momentum su oni koji tvrde da je svjet postao gadno, preteće mesto i da mudre države treba da podignu bedeme koji će ga držati van njihovih granica. Ovakve tvrdnje su pomogle u izboru ultrancionalističke vlade u Mađarskoj a u Poljskoj vladu koja nudi Trampov miks ksenofobije i zanemarivanja ustavnih normi. Populističke, autoritarne Evropske stranke levice i desnice danas uživaju podršku duplo veću od one koje su imali 2000 i nalaze se na čelu vlada ili u vladajućim koalicijama u devet država. Za sada, odluka Britanije da napusti Evropsku Uniju je najveća pobeda antiglobalista: glas za napuštanje najuspešnijeg svetskog kluba slobodne trgovine osvojen je ciničnim udovoljavanjem uskogrudim instinktima, deleći najznačajnije stranke po sredini.

Vesti koji jačaju privlačnost antiglobalista dolaze svakodnevno. Dva muškarca tvrdeći vernost Islamskoj  državi prerezali su grlo osamdeset petogodišnjem katoličkom svešteniku u crkvi u blizini Ruana 26. jula. To je bio poslednji u nizu terorističkih napada u Francuskoj i Njemačkoj. Opasnost je da  će rastući osećaj nesigurnosti dovesti do izbornih pobeda onih koji su za zatvoreni svjet. Ovo je najveći rizik za slobodni sviet od komunizma i ništa nema veći značaj nego suprotstaviti mu se.


Viši zidovi, niži životni standard

Počnimo podsećanjem na to šta je ulog. Multilateralni sistem institucija, pravila i saveza, predvođen SAD podupire globalni prosperitet poslednjih sedam decenija. Omogućio je obnovu posle ratne Evrope, otpratio zatvoreni svijte Sovjetskog komunizma i povezujući Kinu sa globalnom ekonomijom omogućio najveće smanjenje siromaštva u ljudskoj istoriji. 

Svet graditelja zidova bio bi siromašniji i opasniji, Ako se Evropa podjeli u zavađene delove i Amerika povuče u izolacionizam, manje dobronamerne sile će popuniti nastali vakum. Izjava gospodina Trampa da on neće braniti baltičke saveznike ukoliko im zapreti Rusija je nezamislivo neodgovorno. Amerika je dala zakletvu da će svaki napad na neku od članica NATO-a tretirati kao napad na sve članice. Ako gospodin Tramp može bezbrižno obeščastiti  sporazum zašto bi ijedan saveznik verovao Americi ponovo? Iako još uvek nije izabran Tramp je već uspeo ohrabriti izazivače nereda. Nije ni čudo ima Putinovu podršku. I pored toga, Trampovo uporno pozivanje Rusije da nastavi sa hakovanjem emaila Demokratske stranke je nečuveno.

Graditelji zidova su već napravili značajnu štetu. Britanija izgleda ide prema recesiji zahvaljujući prospektu Bregzita. Evropska unija je klimava: ako Francuska izabere nacionalstkinju Marin le Pen za predsednika na izborima sledeće godine a zatim za Britanijom izađe iz EU, Unija bi mogla da propadne. Tramp je isisao poverenje iz globalnih institucija kao što njegovi kazinoi isisavaju novac iz džepova posetilaca. Sa mogućim predsednikom najveće svetske ekonomije koji blokira nove trgovinske dogovore, raskine postojeće i izađe iz Svetske Trgovinske Organizacije ako mu ne bude po volji nijedna kompanija koja trguje preko granice ne može 2017. prići ravnodušno.

U odbranu otvorenosti  
Suprotstavljanje graditeljima zidova zahtevaće snažniju retoriku, hrabriju politiku i pametniju taktiku. Prvo, retorika. Branitelji  otvorenog sveta moraju izneti svoj stav otvorenije. Moraju podsetiti glasače zašto je NATO značajan za Ameriku, zašto je EU značajna za Evropu, kako slobodna trgovina i otvorenost prema stranom obogaćuju društva i zašto efektivna borba protiv terorizma zahteva kooperativnost. Previše prijatelja globalizacije se povlače mrmljajući o “odgovornom nacionalizmu”. Svega šaka političara – Džastin Trudo u Kanadi, Emanuel Makron u francuskoj – su dovoljno hrabri da zastupaju otvorenost. Oni koji vjeruju u otvoreno društvo  moraju se boriti za njega.
 
Oni takođe moraju priznati gde je neophodno raditi na popravljanju nedostataka globalizacije. Trgovina stvara mnogo gubitnika, a brza imigracija može poremetiti zajednice. No najbolji način da se reše ti problem nije podizanje barijera već razvoj hrabre politike koja će sačuvati prednosti otvorenosti dok će ublažavati njene sporedne efekte. Dozvolimo slobodan protok investicija i dobara ali ojačajmo socijalnu zaštitu koja će ponuditi podršku  i nove šanse onima čiji su poslovi nestali. Da bi omogućili lakše upravljanje tokovima imigracije investirajmo u javnu infrastrukturu, osigurajmo da imigranti rade i dozvolimo pravila koja će ograničiti velike talase u prilivu imigranata (baš kao i što pravila globalne trgovine dozvoljavaju državama da ograniče nagle skokove u uvozu robe). No ne izjednačujmo upravljanje globalizacijom sa njenim napuštanjem.
 
Što se tiče taktike, pitanje za sve one koji žele otvoreno društvo i koji se nalaze na obe strane tradicionalne podjele na levo i desno je kako pobediti. Najbolji pristup će se razlikovati od države do države. U Holandiji i Švedskoj centrističke stranke su se udružile kako bi zadržale nacionaliste van vlasti. Sličan savez je porazio Žan-Mari le Pena u drugom krugu predsedničkih izbora 2002, i možda će biti neophodan kako bi porazio njegovu ćerku 2017. Britanija će možda biti neophodna nova stranka centra.
 
U Americi gde je ulog najveći odgovor mora dođi iz postojećih stranačkih struktura. Republikanci koji su ozbiljni u otporu antiglobalistima moraju zapušiti nos i podržati Klinton. A Klinton, sada kada je osvojila kandidaturu, mora se boriti za otvoreno društvo bez okolišanja. Izbor Tima Kejna globaliste koji govori španski za potpredsedničkog kandidata je dobar znak. No istraživanja su zabrinjavajuće tesna. Budućnost liberalnog svjeta zavisi od toga da li će ona uspeti.


Izvor: The Economist

Коментари