Odgovor na 15 pitanja upućenih ateistima




  Pre par dana zahvaljujući tekstu na Peščaniku naletjeh na jedan tekst u kome autor sasvim iskreno postavlja petnaest pitanja ateistima.  Mene je zaintrigiralo to što sam video da se mnoga pitanja baziraju na predrasudama prema ateistima, izvorima morala i slično. Stoga sam mislio da  ne bi bilo loše na njih odgovoriti jer predstavljaju pitanja na koja bi bilo dobro da odgovore znaju i oni koji nisu ateisti u cilju bolje komunikacije i razumijevanja i naravno smanjeivanja besmislenih predrasuda. Odgovori su kratki i sažeti  tako da budu što jasniji i razumljiviji ( a i zato što sam bio lijen da dajem duže odgovore na ovakva pitanja)

 
  
  Pitanja su prevedena sa ruskog a ja sam dao najbolje od sebe da prevod bude što bolji no ubacio sam i original na ruskom i prevod na engleski (google translate) za one koje zanima celi orginalni tekst.

 
1. Šta vi radite kada ste uplašeni? Kada avion pada u vazdušni džep, kada započne artiljerisjka paljba ili kada započne epidemija kolere.. u tim slučajevima ja primanjujem razumne ali u potpunosti nedovoljne mere (vežem pojas, sakrivam se i perem ruke) a posle toga se pomolim. Šta vi ateisti radite?
  Isto što i oni koji nisu ateisti manje molitva. Pokušavamo da uradimo sve da bi smo sprečili neželjeni ishod, u zavisnosti od situacije da skupimo što je moguće više podataka o njoj i na osnovu njih da reagujemo. U slučaju pada aviona pretpostavljam da se svi nadamo međutim molitva izostaje jer smatramo da od nje nema baš nikakave koristi.

2. Vi ne želite besmrtnost? Nadate li se da će te je dostići pragmatičnim metodima kao što su na primer medicinska dostignuća? Ili je želite ali znate da je nedostižna pa stoga ne trošite vreme na nju?
  Pitanje besmrtnosti je jako složeno pitanje, u principu svako bi želo da može da živi što duže no besmrtnost je već jako problematična stvar. Iznenadna „epidemija“ besmrtnosti bi predstavljala izuzetan problem posebno ako pretpostavimo da besmrtnost ne označava samo smrt od starosti već i smrt od bolesti i nesreća.
  Ako besmrtnost ne uključuje i perfektno zdravlje i zaštitu od mogućih povreda korz potpunu regneraciju doživeli bi smo scenarijo iz Torchwood: Miracle Day, što niko imalo inteligentan ne bi želeo (ljude kojisu po vaku cenu živi makar i sa 90% uništenim i deformisanim telima i neizlečivim bolestima koji večno žive u agoniji ukoliko ih žive ne kremiraju). U zavisnosti od scenarija besmrtnost može biti užasna ili dobra stvar.

3. Da li želite da  verujete a ne možete? Da li možete ali ne želite? Da li niti možete niti želite verovati?
  Ljudi mogu da imaju različit odnos prema ovome. Ja lično niti mogu ali niti želim da verujem. Sistem koji predstavlja hrišćanska religija za većinu ateista je jedan verzija nebeske Sverne Koreje u kojoj ljudi predstavljaju igračke viših bića i taj odnos je sjajno objasni Kristofer Hičens:




4. Da li postoji knjiga na osnovu koje vi poredite svoja delovanja i postupke. Ja imam jevanjđelja a šta imate vi? „Gospodara Prstenova“, „Malu Doroti“ „Rat i mir“? „Kapital“?
  Moguće da neko ima neku knjigu ali sigurno je da ne postoji knjiga koju kao merilo uzimaju svi ateisti. Pretpostavljam da mnogi od nas uzimaju kao merila moralnosti „zlatno pravilo“ i pravilo kategoričkog imperativa:
  Zlatno pravilo predstavlja etičko pravilo po kome ne bi trebali činiti drugima ono što ne želimo da neko učini nama a kategorički imperativ glasi: „Postupaj prema onoj maksimi za koju možeš poželjeti da postane оpšti zakon.“
  Još jedan bitna stavka je da mi ateisti na postojeće „svete knjige“ nikako ne gledamo kao na izvor morala, štaviše mi smatramo da mnoge od njih predstavljaju svojevrsne moralne perverzije.

5. Da li postoje sveštenici za koje smatrate da su dobri  ljudi? Patrijar Tihon? Mitropolit Antonij Surožskij? Valentin Feliksovič Vojno-Jaseneckij (Arhiepiskop Luka)? Otac Aleksandr Men?
  Naravno da mogu biti, ja imam poštovanje prema arhebiskupu Dezmondu Tutuu, mi ne smatramo da sveštenici ne mogu biti dobri ljudi, mi smatramo da je to zahvaljujući njihovim moralnim kodeksima odn. „svetim knigama“ za njih jako teško.

6. Dobro, vi ne priznajete postojanje boga, no da li priznajete postojanje drugih nematerijalnih fenomena, koja se ne mogu vedeti, dodirnuti. fenomeni koji imaju ime, istoriju, značenje ali koje niko nije video. Na primer integral. Šta više je potrebno?
  Ateisti  ogromnim delom ne prizanju postojanje fenomena koji se ne mogu dokazati, postojanje integrala se može dokazati tako da naravno da priznajemo postojanje integrala.

7. Kakvo je vaše shvatanje i odnos prema onim umetničkim delima koja su zasnovana na jevanđeljskim pričama?  „Blagoveštenje“ od Leonarda, „Sveta porodica“ od Mikelanđela, „Božićna  zvezda“ Pasternaka , „Sretenje“ Brodskog.
   Isto kao shvatanje prema umetničkim delima antičkih naroda koji su bili mnogobošci, religija i nacionalna pripadnost nisu  nikakva prepreka za ljubitelje umijetnosti bili oni ateisti ili ne.

8. Kako zamišljate sebe posle smrti? Pretvorene u humus? To se dešava sa našim telom no šta će biti sa vašim umom. Po Lavoazije-Lomonosovom zakonu o očuvanju materije i energije um ne može nestati.
  Ne zamišljam sebe kao humus pošto planiram da me kremiraju, no oni koji ne planiraju to će se pretvoriti u humus . Um će nažalost nestati sa telom koliko je do sada poznato um sam po sebi ne predstavlja energiju već je posledica elektične i hemijske energije tako da kada one nestanu nestaje i on. Lavoazijev zakon se baš i ne odnosi na um.

9. Da li ste sposobni da mislite paradoksalno? Da li možete da shvatite da je elekton i čestica i talas?
  Naravno da smo sposobni da mislimo paradoksalno i da shvatimo da je elekton i čestica i talas. Svašta...

10. Ako sutradan nestanu sve religije  i njihove manifestacije da li će te izgubiti nešto?
  Ne ukoliko ne bi sa njima nestala i umjetnička djela koja su povezana sa religijama.

11.  Da li mislite da zlo postoji samo po sebi ili mislite da je to greška bogova?
  Pošto smo ateisti i samim tim ne verujemo u bogove, prilično je sigurna da ne  mislimo da je zlo nastalo greškom bogova (i zar nisu bogovi bezgrešni po religioznim učenjima modernih religija?) stoga zlo nastaje kao rezultat ljudskog delovanja i prirodnih promena i katastrofa.

12. Kako naterate sebe da uradite nešto što morate ali je to jako teško uraditi? Na primer da odete u bolnicu kod mentalno bolesne stare osobe?
  Ako nekom treba sveta knjiga koja će ga plašiti paklom ako ne uradi dobro delo, on nije dobra osoba.  U drugim slučajevima dovoljno je zamisliti rezultate koji bi nastali kao posledica neizvršavanja određenog posla ili zadatka da svako bude dovoljno motivisan.

13. Šta uradite kada učinite loše delo i grize vas krivica?
  Žalimo što smo to uradili i osećamo se krivim,pokušavamo da koliko toliko ispravimo načinjenu štetu i posledice našeg delovanja.

14. kako se borite sa taštinom, ako ne uspevate da se izobrite vaša ostvaranje se  mogu  smatrati ništavnim u odnosu na božija ostvarenja.
  Pa, pošto smatramo da božijih ostvarenja nema mislim da svaki ateista misli da je ostavrio više od zamišljenih božanstava. Borba protiv taštine je laka, uvek ima neko ko je bolji od vas u nečemu a ako nema onda imate svo pravo na istu, no taština donosi sa sobom posledice  i te loše posledice i opadanje društvenih veza su prilično dobar razlog da se taština izbegava.

15. Da li verujete u čuda? Šta je po vašem mišljenju čudo?
  Ne, čuda su po mom mišljenju nadprirodne pojave a kao takve ne mogu se pojaviti u prirodi.

Коментари